Sakska infrastrukturna ministerka Regina Kraushaar (CDU) widźi při temach bydlenje, inowacija a zachowanje wobstejaceje nadróžneje a mostoweje substancy jasne ćežišća swojeho ressorta. «Budźemy jenož potom wuspěšni wostać a hišće lěpje, hdyž na prudowu móc inowacijow sadźamy», rjekny wona w rozmołwje z Němskej nowinskej agenturu. Sakska je sej jako «kraj wunamakarjow» mjeno činiła. Na to płaćeše nawjazać.
Wjace wutwara a zdźerženja město nowotwara
při snadnych kasach dyrbi fokus mjenje na nowotwarje, ale na wutwarje a zdźerženju infrastruktury ležeć, Kraushaar wuzběhny. Jeničce při dróhach bě wot 2013 do 2022 strata zamóženja něhdźe 540 milionow eurow dała - byrnjež w tym času něhdźe 400 milionow eurow do zachowanja běžało. To wujasni, zo so tež w Sakskej dalše pohubjeńšenje zadźeržeć njemóžeše. Dźělny spad Drježdźanskeho Caroloweho mosta je woči wočinił.
«Mostowy eksperta profesor Steffen Marx je so po zmysle tak zwuraznił: Dawatej dwě móžnosći, Móst wužiwać: Pak wobchad tak dołho kuleć dać, doniž njedyrbi so stracha sypnjenja dla zawrěć, pak wot stracha Wšeho spočatka do jich zachowanja inwestować a wužiwanski čas z tym relewantnje podlěšić», praji Kraushaar. Tež w priwatnym etaće šonuja swoje kubła. Runje tak měł to stat z infrastrukturu dźeržeć.
Šwabska hospoza jako přikład
ministerka pokaza na eks-zwjazkowu kanclerku Angelu Merkel, kotraž něhdy šwabsku hospozu jako metafru za zlutniwu etatowu politiku wužiwaše. «To wšak ničo druhe njerěka, hač zo chce z mudrej domjacnosću škodu wot swojeje swójby wotwobroćić a wšitko čini, štož swójbje słuži.» Tola mnohe wažne fasety dobroćelskeho stata dyrbjeli stajnje w poměrje k stabiliće jeho fundamenta stać, ke kotremuž słuša dobra infrastruktura runje tak kaž sylne hospodarstwo a intaktny wobswět.
Po Kraushaaru je so tež jeje ressort chětro k lutowanju nuzowało. 625 milionow eurow su so za jeho naležnosće za přichodnej dwě lěće přizjewili. Jenož něhdźe třećina - 200 milionow eurow - maš nětko po wšěm zdaću k dispoziciji. Wjele srědkow z toho je - wosebje w dróhotwarje - hižo wjazanych. To je prawje, wuske pak hibićiwosć a móžnosće za druhe wažne wěcy.
Kraushaar chce «wnučkokmału politiku»
Ministerka ma «wnučkokmału politiku» za trěbnu. «To rěka: Na jednej stronje njesměmy wnučkam telko dołha nabrěmjenić, na tamnym boku pak dyrbimy jim tež porjadnu infrastrukturu zawostajić.» Přetož wěsta žiwjenska kwalita w mnohich wobłukach. Dobra infrastruktura je «Syć w pozadku», zo móhli na přikład šula, dźiwadło, płuwanska kupjel, sportnišćo, policija a wuchowanska słužba fungować.
Po Kraussowje žadaja sej wolerki a wolerjo wot politiki prawje šwižne struktury w statnym zarjadnistwje. «Ludźo wočakuja, zo so na swójski nós přimnjemy a zjawnu słužbu dale njenaduwamy a hišće wjace městnow njetworimy.» Dekada ze stajnje stupacymi dawkowymi dochodami je wosebita situacija była. «Je w poslednich lětach přeco jenož přirost dawał. Móhli šešerjate rjec: Lift dźěše jenož horje. Tola bě wotwidźeć: To je nětko nimo.»
Nowy zakoń k planowanju planowanja znižić
Jako prěnje zakonske předewzaće swojeho ressorta chce Kraushaar nowelu nadróžneho zakonja zwoprawdźić. Dokelž faluje koaliciji z CDU a SPD dźesać hłosow za wjetšinu w sejmje, su na sobuskutkowanje opozicije pokazane. Zakoń ma předewšěm planowansku prócu znižić. Hdyž so dróha, móst abo murja saněruje, nima wotnětka hižo žane jednanje zwěsćenja plana wjace dawać dyrbjeć. Po ličbach poslednich lět móhła tak znajmjeńša třećina tutych jednanjow wupadnyć.
Copyright 2025, dpa (www.dpa.de). Wšitke prawa wobchować