loading

Powěsće so přeprošuja...

Efektiologa: Koronowa pandemija je šćěpjensku skepsu powjetšiła

Koronowa pandemija je problem šćěpjenja přiwótřiła (archiwny wobraz).  / Foto: Stefan Puchner/dpa
Koronowa pandemija je problem šćěpjenja přiwótřiła (archiwny wobraz). / Foto: Stefan Puchner/dpa

W času korony wotpočowachu na šćěpjenjach wulke nadźije, tola bu tež wjele kritiki wótře - wosebje w Sakskej. Po posudku ekktiologow ma to hač do dźensnišeho sćěhi.

-pandemija wuskutkuje so po posudźowanju efektiologa Thomasa Grünewalda přeco hišće negatiwnje na zwólniwosć k šćěpjenju. «Šćěpjenska mučnota a šćěpjenska skepsa stej hoberski problem», rjekny Grünewald, šef njedawno w «Přiradźe Siko» přemjenowaneje sakskeje šćěpjenskeje komisije. 

Dawaja dźěry při wospjetowanskich šćěpjenjach pola dorosćenych, a tež sezonalne šćěpjenja kaž te přećiwo Influency, koronje abo RSV njebychu so tak wužiwali kaž wočakowane. Samo standardnych šćěpjenjow přećiwo difeteriji a zlemjenju dźěći so wzdadźa.

Pandemije pomjeńšuja dowěru do wědomosće

«Je bohužel bytosć pandemijow, zo tam wěra abo dowěra do wědomosće spaduje. To njeje prěnja pandemija, hdźež je so to stało. Ale nětko to live dožiwjamy», praji Grünewald. Korona je šćěpjenska skepsa po cyłym swěće zesylniła. Sakska je při tym zawěsće hotspot. 

Trend, zo so wjace ludźi přećiwo šćěpjenju rozsudźi, dawa hižo dźesać do pjatnaće lět, rjekny Grünewald. Za čas pandemije buchu doporučenja k šćěpjenju pak sylnišo jako nažałzanje hrěšneho wobydlerja zrozumjene. Ći, kotřiž bychu so přećiwo šćěpjenjam rozsudźili, wusywaja so jako spjećowar napřećo reglektowacemu statej, rjekny čućiwosć.

Koronowe naprawy kritisce rozmysluja

hladajo na běžne wobdźěłanje koronoweje pandemije w Sakskej rjekny Grünewald: «Dyrbimy hišće raz kritisce naše naprawy rozmyslić - što bě dobre, što bě mjenje dobre.»

Z jeho wida njeje na jednym boku komunikacija optimalnje běžała. Na tamnym boku by ćežko było, zo buchu ludźo do šćěpjenych a nješćěpjenych rozrjadowani - wosebje w přiběracym wotběhu pandemije. Pola zažnych wirusowych wariantow dźiwi typ, Alpha a Delta je hišće woprawnjene było, dokelž je šćěpjenje tam tež k tomu přinošowało, přenjesenju wirusa zadźěwać. Najpozdźišo wot omikron-warianty njeje to za epidemiologiju pak žanu bytostnu rólu wjace hrało.

«Naprawy wšak su wotwisne wot časa pandemije a wot biologije rozbudźaka», praji medicinar. Přeměnjenje rozbudźaka stań so jara spěšnje. «A to je wulki problem, zo dyrbiš to ludźom tež wujasnić.»

«Přirada Siko» sadźa na wujasnjenje

«Přirada Siko» chce w přichodźe předewšěm komunikaciju a wujasnjenje wo šćěpjenjach zesylnić. Při tym maja medicinarjo tež swójski přichod we wóčku: «Mamy tež wjele koleginow a kolegow, kotřiž nochcedźa šćěpić.» To njech je «nic cyle mało» a problem je w Sakskej «pointowany» hač w druhich zwjazkowych krajach. Grünewald sadźa na informaciju lěkarstwa a tež ludnosće.

Copyright 2025, dpa (www.dpa.de). Wšitke prawa wobchować

🤖 Přełožki so z pomocu KI awtomatizuja. Wjeselimy so přez Waš feedback a Wašu pomoc při polěpšenju našeje wjacerěčneje słužby. Napisajće nam: language@diesachsen.com. 🤖